“Svi brendovi se moraju promijeniti. To je suština mode- napraviti promjene koje su relevantne za svijet.”
Prof. Dilys Williams, direktor Centra za održivu modu u London College of Fashion
Spora moda je ekološka nužnost
Stalno promjenjivi trendovi i uspon brze mode ozbiljno su utjecali na okoliš. Može li nova generacija malih, ekoloških osviještenih proizvođača prisiliti velike brendove da se promijene?
Globalna proizvodnja tekstila je notorno poznata po emisijama iz proizvodnih procesa. Više doprinosi klimatskim promjenama nego svi međunarodni letovi i pomorski saobraćaj zajedno. I moda, s naglaskom na nove trendove i sezonske kolekcije, je jedan od sukrivaca za trenutnu ekološku katastrofu, sa svojim potrošačima.
Međutim, ekološka šteta koju je izazvala industrija je dodatno eskalirala u našoj eri brze mode, sa svojim brzim promjenama u novim kolekcijama, niskim cijenama i prepunim ormarima – što je sve ohrabrilo potrošače da zauzmu stav prema odjeći.
U februaru, Parlament Velike Britanije je uputio kritiku modnoj industriji ukazavši na činjenicu da ovaj poslovni model “brze mode” ima negativan utjecaj sredinu i društvo. “'Brza moda’ znači da mi konzumiramo i nedovoljno koristimo odjeću”, rekla je Mary Creagh, predsjednica Odbora za reviziju zaštite okoliša. “Kao rezultat toga, bacili smo više od milion tona odjeće u Velikoj Britaniji, gdje je vrijednost odjeće koja završi na deponiji iznosi skoro 140 milijuna funti svake godine.”
Zastupnici su preporučili niz mjera, uključujući porezne poticaje za kompanije koje promiču ponovnu upotrebu, recikliranje i popravak odjeće i materijala.
Vladini pozivi poput ovih koji za cilj imaju pokušaj kontrolisanja pojave zvane “brza moda” predstavljaju priliku za inovativne i disruptivne startupove. Za razliku od mnogih većih, etabliranih brandova koji bi morali radikalno ponovno prilagoditi svoje poslovne strategije i isplativost, novi igrači i manje kompanije su u jedinstvenom položaju da namjerno grade svoje poslovanje oko održivih lanaca opskrbe i manje rasipnih modela prihoda.
“[Biti mali] omogućava nam da živimo u svojoj maloj niši i fokusiramo svoju energiju na izgradnju brenda i zajednice, radije nego da trošimo energiju pokušavajući da održimo korak ili se takmičimo s drugima”, kaže Quang Dinh, suosnivač Girlfriend Collective, aktivnog brend u Seattleu koji koristi materijale koji se prave od recikliranih boca za vodu i ribarskih mreža. „Ne može se zaobići činjenica da je mnogo teže i dugotrajnije napraviti stvari na održiv način. Ako drugi brendovi žele da promjene ono što rade i postanu održivi, morat će da se obavežu i drže se toga. Nema prečica. ”
Dinh i njegova supruga i suosnivačica, Ellie Dinh, pokrenuli su poslovanje 2016. godine. Prisjeća se kako su bili potaknuti da pokrenu nešto drugačije kada su vidjeli razmjere epidemije plastike za jednokratnu upotrebu. “Istražujući, otkrili smo da je moguće napraviti nevjerojatan, mek, jak poliester iz starih boca, i pronašli velike partnere koji će nam pomoći da to učinimo.”
Osim što koristi održive materijale, Girlfriend Collective je uključen i u potpuno transparentni lanac snabdijevanja koji je iscrpno dokumentovan i na njihovoj web stranici – od detalja o procesnom centru koji je certificiran od strane vlade u Tajvanu do fabrike koju koristi u Vijetnamu koja se nalazi na samo 30 metara daleko od postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe detaljno opisuje šta se dešava sa njihovim “blatom za bojenje”, koje se formira kada curenje boje dospije u obližnju zemlju. Dok mnoge fabrike tekstila bacaju blato na deponiju, Girlfirned Collective ga šalje u posebnu fabriku za proizvodnju koja će ga pretvoriti u kamenje za popločavanje.
Ostali održivi modni brendovi su pokazali da je moguće napredovati postajući ekološki osviještenim. Patagonia, koju je osnovao ekolog Yvon Chouinard još davne 1973. godine, bila je među pionirima održive mode i izrasla je u jednog od vodećih igrača na tržištu opreme za vani. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća brendovi kao što su People Tree i Howies iz Velsa zagovarali su Fairtrade i organski pamuk, koji je znatno bolji za životnu sredinu od standardnog pamuka. Nedavno su američki brendovi kao što su Everlane i Reformation postali prvaci u transparentnim lancima snabdjevanja.
“Za nas uspjeh nije u tome da se naši proizvodi nalaze u svakoj trgovini ili na svakom uglu ulice – upravo suprotno”, kaže on. “Želimo gledati na rast na mnogo moderniji način od samo inkrementalnih brojeva. Tokom naših ranih faza ljudi bi pogledali naše poslovne planove i rekli mi da nisam dovoljno ambiciozan. Mislim da jesam, ali sam se uvijek fokusirao na zdravi rast. Ideja iza našeg rada su dobri proizvodi, šta maloprodaja znači za nas, zajednicu i obrt.“ – izjavio je britanski dizajner Christopher Raeburn
Naravno, potrošači također imaju ključnu ulogu u ovoj promjeni – tako što će početi brinuti o tome na šta troše novac i prozivati brendove čiji izbor sirovina i radnih praksi više nije prihvatljiv.
Caryn Franklin, modni kritičar, akademik i novinar, sugeriše da bi potrošači trebali biti mnogo svjesniji uvjeta pod kojima se njihova odjeća proizvodi: “Mi trebamo razviti kulturu u kojoj ćemo uzeti u obzir cijeli ciklus proizvodnje odjeće. Moramo napraviti emocionalnu vezu, kao nositelji, s proizvođačima naše odjeće. Zanemarite utjecaj trendova i prepoznajte ih za ono što jesu: marketinški trik.
